Pretraga tekstova
Poljoprivreda i prehrambena industrija u Republici Hrvatskoj razvijat će se uz poticanja inovacija koje će povećati dohodak poljoprivrede, poruka je s Inovacijskog foruma održanog ovog tjedna u Zagrebu
Poljoprivreda je danas veliki potencijal gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te da nam daje prijeko potrebna dobra, nudi zdravlje i štiti okoliš, složili su se sudionici Inovacijskog foruma "Inovacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu" održanog 23. travnja na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu.
Održala ga je Hrvatska zajednica inovatora (HZI) u suradnji s Agronomskim fakultetom i Zagrebačkom udrugom inovatora.
U svom su priopćenju istaknuli kako su ruralna područja sa svojom tradicijski proizvedenom zdravom hranom i svim autohtonim vrijednostima dodana vrijednost koja se može verificirati kroz oznake "organsko", "ekološko", "izvorno hrvatsko" ili kroz proširenu turističku ponudu (seoski turizam, agro-turizam).
"Jasno je da je vizija održivog razvoja, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane, ne samo dostižna već i realna vizija Hrvatske", poručili su.
Podsjetili su na donošenje Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine te Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2027. koje su, kako kažu, potvrdile viziju Hrvatske zajednice inovatora da će se poljoprivreda i prehrambena industrija razvijati uz poticanja inovacija koje će povećati dohodak poljoprivrede.
Pojašnjavaju kako su osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti povećanje proizvodnje vezane uz inovacije, nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju, a koje će povećati produktivnost i rada i resursa. Strateškom cilju poticanja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru osobito doprinose poboljšanje pristupa okolišnim i agroklimatskim podacima i razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava, poticanje partnerstava, jačanje veza sa znanstvenim institucijama te digitalizacija.
Značajnu ulogu u tome imat će stručna podrška poljoprivrednicima putem sustava za savjetovanje.
"Prema tome, inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivredne proizvodnje koju do 2030. treba povećati za 30 posto", njihova je poruka, uz naglasak da će se morati pojačati veza s visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama.
U okviru Foruma predstavio se Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi Agro Arca 2025. koji će se održati od 15. do 17. svibnja 2025 u Zadru te se održao Okrugli stol na spomenutu temu.
"Prigoda je to poljoprivrednika i poslovnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva da se upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu i veterinarstvu te sigurnosti hrane i ribarstvu uz dostignuća na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane", ističu, pozivajući sve zainteresirane da posjete ovaj događaj.
Tagovi
Hrvatska zajednica inovatora Agro Arca Inovacijski forum Inovacije u poljoprivredi
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 3 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
SASA imam ja bolji prijedlog , neka štetočinja za OPG Marijana Petir od svoje > skromne > ušteđevine , kupi zemlju od živih i UMRLIH u jednom od 195 IZUMRLIH sela , pa neka onda demagozi sa Agronomskog fakulteta izrade program proizvodnje od kojih bi vlasnica OPG Marijana Petir mogla živjeti , nakon što podnese OSTAVKU u NE hrvatskom saboru !
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
ako je Agronomski fakultet tu, pa onda neka nam pokazu demonstraciju tog uspjeha svojih inovacija na primjeru, a ne svoje suplje price. jedina inovacija koju ce dovesti je "Nepalac petog pokoljanja". zato ja govorim da bi se trebao zabraniti rad stranca na zemlji. jer zamislite kakve ce zarade biti u poljoprivredi kade ce se poljoprivrednici morati natjecati s onima na minimalcu u velikim sustavima.
Velimir Komericki
prije 1 tjedan
Pa naši uvaženi stručnjaci su svojim mudrim odlukama i idejama o napretku poljoprivrede napravili da si prije par godina kupio klet i vočnjak od par tisuća kvadrata za biber,javio se na natječaj za male,dobio 15k eura,i onda se počela kupovati zemlja,tj nastala potražnja,i eto cijene u nebesima,kao i 150k OPGova,od kojih mali broj nešto proizvodi,dok drugi nikada nisu a niti nebudu ništa značajno proizveli. Isto tako korporacije tipa Podravka,i slični,treba ih maknuti sa sise na kojoj su i OPGovci.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Slobodane tko radi 30 , 50 , 80 ha ? Pa vrlo je malo takvih OPG , a uz to nisu riješili ni problem državne zemlje ! Farma Lužak , država kupuje socijalni mir ? Ako se Hrvatska smatra državom , a ja to smatram BALKANSKIM SRANJEM i ne kupuje nikakav socijalni mir ! Naprosto OMOGUĆENO je i potaknuto osnivanje OPG i to su je napravilo preko 150 tisuća , a oko 110 tisuća su u sustavu poticaja > obrazovanja > ! Problem je što BALKANSKO SRANJE nije POTAKLO formiranje DOHODOVNIJIH OPG na bazi privatne i državne zemlje ! VEĆ su od 2001 SPRIJEČILI RASPOLAGANJE sa državnom zemljom ! Nije SRANJE išlo na izgradnju AKUMULACIJA da možemo ići na dohodovnije kulture ! Nisu POTAKLI OKTUPNJAVANJE privatne , a ni državne zemlje !
slobodan rajić
prije 1 tjedan
O razdvajanju poljoprivrede i socijale je govorila prije par dana i uvažena gospođa iz Podravke, ona ima svoje stajalište i to je ok. Ali meni samo nije jasno kako "socijalni slučajevi" odnosno poljoprivrednici ( većina radi 30-50-80 ha) plaćaju zakup privatne zemlje 250-300 Eur/KATASTARSKO JUTRO , a ta ista PODRAVKA naslijedi u koncesiju državnu zemlju po možda 100 EUR/HEKTAR , pa tko je u ovom slučaju na socijali!?
Farma Lužak
prije 1 tjedan
Realno u Hrvatskoj ima 5000 do 10.000 gospodarstava koji proizvode poljoprivredne proizvode za tržište, sve ostalo je hobi poljoprivreda kroz koje država kupuje socijani mir. I tih 5000 ili 10.000 ili 15.000 poljoprivrednih gospodarstava ima financijskih i stručnih kapaciteta za ulaganje u nove tehnologije. Mnogi se neće složiti i to je ok,pluralizam mišljenja je pozitivna stvar ali kako moze ulagati u digitazaciju poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje 20 hektara i bavi se ratarsvom ili stočarstvom, da samo podsjetim da je prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj veličine 5,5 hektara.
Velimir Komericki
prije 1 tjedan
Digitalizacija je paravan za izvlačenje love od koje nema koristi. Kada se usporede brojke od prije 10-15 pa i 20 godina,nazadujemo,i to u svakom pogledu. A zašto,zato jer nas ta digitalizacija radi debilima. I to je EU politika,što više debila to bolje. Badava mi dron za špricanje,kad učinkovita sredstva ukidaju. Sa svetom vodom ni papa nebi pomogao obraniti se od korova,insekata i ostalih parazita koji uništavaju usjeve. Badava mi navigacija i autopilot kad su mi parcele 50m duge i 20m široke. Badava silni milijuni koji ničemu ne služe jer plana nema,plan je takav da "ajmo im dat milijune" pa nas popljuju da proizvodnja pada a trpaju nas milijunima. 20 godina uništavaju poljoprivredu,i onda sa par milijuna misle spasiti cijeli resor. Pa to i djeca u vrtiću znaju da niš od toga.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Poljoprivreda već desetlječe nije proizvodnja , već sve drugo...Često čujemo ulaganja , inovacije , veća proizvodnja i dr...No pronaći balans između uloženog i dobivenog prava je formula..što ta formula traži i zahtjeva , to je druga prića...tako da parcijalno govoriti o jednoj temi je suludo , jer poljoprivreda je složeniji proces čak i od dizel motora...puno je tu detalja .
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
SASA i ostali , bagra sama organizira događanja , a plaćaju ih porezni obveznici raspadajuće EU ! Čim vidiš KRIMINALKU Petir i Majdaka na nekom skupu , odmah se može napisati ; TUŽNI SKUP ! Koji stručnjaci , kakav Agronomski fakultet - pa to treba UKINUTI , a MALADE poslati na školovanje u IZRAEL i NIZOZEMSKU ! Neki dan sam imao KONTROLU , 70 parcela u 19 ha , a to je obilježje USITNJENOSTI u hrvatskoj poljoprivredi u seljačkom sektoru ! Koju inovaciju možemo primijeniti na tako USITNJENIM parcelama , OSIM OKRUPNJAVANJA , a za to nije MAFIJA na čelu sa Plenkovićem i Jandrokovićem ! KOJU inovaciju primijeniti sa zakupom na JEDNU godinu u vlasništvu BALKANSKOG SRANJA , koje greškom nazvaše rh ?
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
pa tko skuplja ovu tupu beskorisnu nametnicku bagru ?? tko placa ove cirkuse umjesto da se posvete stvarnim problemima HR poljoprivrede.?? tko je ova hrpa budaletina koja nikada nista u poljoprivredi nije proizvela da prica sto treba i sto ce trebati? rastjerati ove beskorisne copore idiota i ne obracati paznju vise na takve.
mali poljoprivrednik
prije 2 tjedna
Nove tehnologije zahtjevaju veća ulaganja,kao što i nove sorte kultura imaju sve veći potencijal prinosa,ali zahtjevaju veću brigu, zaštitu i koštaju sve više.Seljak povećava proizvodnju,a onda burza kaže kako je zbog obilnog uroda cijena u padu.Tko onda profitira na kraju priče?Priča o digitalizaciji mi polako ide na živce,jer se previše potencira i precjenjuje krajnji učinak,a u konačnici ta priča i puno košta.Tko od te priče najviše profitira?Nema seljaka bez dobrih čizama,a ovi u kravatama mogu raditi digitalno.